u trećoj deceniji XVII veka. Ona ima skoro kvadratnu osnovu, sa zidovima od oko četiri metra. Presvedena je poluobličastim svodom i šira je i viša od crkve nastale u doba vladavine despota Stefana Lazarevića. Naročito upada u oči visina priprate oko
godine. poluobličastim svodom . Krov je dvoslivan. Na fasadi su veliki lučni otvori. Iznad priprate je mali kvadratni zvonik.
. Ovi radovi završeni su 1977. godine. poluobličastim svodom . Na istoku je velika, spolja i iznutra polukružna oltarska apsida. Zidana je od lomljenog kamena sa omalterisanim i
, i da je 1837. obnovljen prilozima prizrenskih zanatlija. Crkva je bila relativno mala, jednobrodna, presvedena poluobličastim svodom i imala je naknadno prizidanu pripratu.
. Oltarska apsida, proskomidija i đakonikon su polukružni, dok su pevničke apside spolja petostrane. Naos zasveden poluobličastim svodom podeljen je na tri nejednaka traveja. Iznad srednjeg traveja podignuta je osmostrana kupola na visokom kockastom
Gizdavić, starešina manastira Vujan, uz pomoc gornjotrepčana. poluobličastim svodom koji je poduhvaćen jednim ojačavajućim lukom. Oltar ima dve pravougaone niše. Zidana je od tesanog kamena-trahita, a
. Sredinom 14. veka uz nju je dozidana jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom sa istočne strane, zasvedena poluobličastim svodom . Hvostanska episkopija je 1381. prerasla u mitropoliju. Druga polovina 16. veka je period procvata umetničke
oslikavanja Balšinog hrama. poluobličastim svodom koji je poduprt rebrima i pilastrima. Nad središnjim travejem je podignuta poligonalna kupola. Na pročelju fasade
podignut na ostacima prvobitnog Balšinog hrama sa početka XV veka, od koga je ostao severni zid sa pevnicom zasvedenom poluobličastim svodom . Ova prvobitna crkva je građena po uzoru na arhitekturu XIII veka iz doline Raške, našta jasno ukazuje kvadratni
kada su se vizantijski pravci slikarstva nepovratno gasili. poluobličastim svodom , poduprt rebrima i pilastrima koji dele brod na tri jednaka traveja. Travej na krajnjem istoku predstavlja oltarski
planine Odževa. To je bila jednobrodna crkva pravougaone osnove, dužine 10,20 m, a širine 6 m, verovatno presvedena poluobličastim svodom bez kupole. S istočne strane imala je spolja trostranu, a iznutra polukružnu apsidu. U jednoj kasnijoj epohi, sa
grobnice bili su delom vidljivi i iznad površine, dok je pravougaona prostorija na zapadnoj strani, zasvedena poluobličastim svodom , u celini ukopana u padinu brda. U njoj su se uz južni, zapadni i severni zid nalazile tri zidane grobne konstrukcije.
Petke izgleda da je ranije bila posvećena sv. Nikoli. To je mala jednobrodna građevina pravougaone osnove, zasvedena poluobličastim svodom . Na istočnoj strani je polukružna apsida. Unutrašnjost je bogato oslikana predstavama svetitelja i scenama iz
zvonik. Sa južne i severne strane se nalaze dva plitka transepta tako da crkva ima oblik krsta. Brod je zasveden poluobličastim svodom .
apsidu, a centralni pravouaoni prostor sa severne i južne strane je proširen vestibilima. Pripratu, zasvedenu poluobličastim svodom , sa severne i južne strane, flanirale su dve viske kule (stupovi - po kojima su Djurdjevi stupovi i dobili ime), koji su